[J. J. Guskova — fotografija]

Jelena Jurjevna Guskova

Biografija

Guskova (urozhdjonnaja Derjabina) Elena Jur'evna (23.9.1949. g. Moskva) — doktor istoricheskikh nauk, specialist po istorii jugoslavjanskikh narodov, v 1972 g. zakonchila Istoricheskijj fakul'tet MGU, Kafedru istorii juzhnykh i zapadnykh slavjan. V 1980 g. zashhitila kandidatskuju dissertaciju po istorii Serbii Kh1Kh v., v 1990 g. zashhitila doktorskuju dissertaciju po teme obshhestvenno-politicheskikh organizacijj v sisteme samoupravlenija SFRJu. S 1972 po majj 2002 g. rabotala v Institute nauchnojj informacii po obshhestvennym naukam RAN v dolzhnosti vedushhego nauchnogo sotrudnika. Bolee 25 let vozglavljala Centr po izucheniju sovremennogo balkanskogo krizisa v Institute slavjanovedenija RAN, v nastojashhee vremja — vedushhijj nauchnyjj sotrudnik ukaz. Instituta. Predmetom issledovanijj javljaetsja istorija Jugoslavii, politicheskoe razvitie balkanskikh stran, mezhnacional'nye otnoshenija, krizisy mnogonacional'nykh gosudarstv, genezis sovremennogo jugoslavskogo krizisa i mezhdunarodnye otnoshenija na Balkanakh, vneshnjaja politika Rossii na Balkanakh.

V 1994 rabotala nauchnym ehkspertom po Balkanam v shtabe mirotvorcheskikh sil OON v Zagrebe. Javljalas' nauchnym ehkspertom zashhity na processe nad generalom S. Galichem v Mezhdunarodnom tribunale po byvshejj Jugoslavii. 2 nojabrja 2006 g. izbrana inostrannym chlenom Serbskojj Akademii Nauk i Iskusstv po otdeleniju istoricheskikh nauk. V 2009 g. i 2017 g. izbiralas' senatorom Respubliki Serbskojj (BiG) s mandatom na 7 let. 4 dekabrja 2015 g. izbrana inostrannym chlenom Akademii Nauk Respubliki Serbskojj.

Guskova E.Ju. javljaetsja chlenom Mezhdunarodnojj komissii ehkspertov po vyjavleniju pravdy o Jasenovace v gody Vtorojj mirovojj vojjny, chlenom Rossijjsko-serbskojj komissii istorikov pri Otdelenii istorii RAN, chlenom Mezhdunarodnogo konsul'tativnogo nauchnogo komiteta Instituta mezhdunarodnojj politiki i ehkonomiki (Belgrad), chlenom Obshhestvennojj palaty Sojuznogo gosudarstva Rossija — Belorussija, Chlen Mezhdunarodnogo komiteta Vsemirnogo Russkogo Narodnogo Sobora, Predsedatel' zhjuri v nominacii «Literatura po istorii slavjanskikh narodov» Literaturnogo Foruma «Zolotojj Vitjaz'», chlen Popechitel'skogo soveta Russkogo Balkanskogo centra v Belgrade.

Chitala lekcii v raznykh universitetakh Rossii, v 2014–2018 gg. — na Filosofskom fakul'tete Prishtinskogo universiteta s vremennym prebyvaniem v Kosovska-Mitrovice (Kosovo, Serbija). Uchastnik nauchno-issledovatel'skogo proekta «Kosovo i Metokhija mezhdu nacional'nojj identichnost'ju i evrointegraciejj» v ramkakh realizacii proektnogo cikla Ministerstva prosveshhenija, nauki i tekhnologicheskogo razvitija Respubliki Serbii.

Chlen Redakcionnogo Soveta Voenno-istoricheskogo zhurnala, chlen redkollegii istoricheskogo zhurnala «Tokovi istorije» Instituta novojj istorii Serbii (Belgrad), a takzhe zhurnala «Obozrevatel'», chlen Mezhdunarodnogo nauchnogo soveta zhurnala «Socioloshki pregled», chlen redkollegii zhurnala «Srpski istorijski chasopis». Banja-Luka, RS. Zhurnal Ob"edinenija istorikov Respubliki Serbskojj im. Milorada Ehkmechicha.

Otvetstvennyjj redaktor bolee 35 knig i sbornikov po Jugoslavii, avtor-sostavitel' 13 sbornikov dokumentov po problemam krizisa na Balkanakh. Opublikovala bolee 650 nauchnykh i publicisticheskikh rabot, iz kotorykh 17 — knigi i broshjury. Sredi poslednikh:

  • · Istorija jugoslavskogo krizisa (1990–2000). M., 2001. 720 s. (Istorija jugoslovenske krize (1990-2000). T.1-2. Beograd, 2000);
  • · Balkanskie dorogi i shal'noe bezdorozh'e. — Saarbrucken: Lambert Academic Publishing. 2012.;
  • · Agressija NATO 1999 g. protiv Jugoslavii i process mirnogo uregulirovanija. M.: Indrik, 2013. — 310 s.;
  • · Balkanski putevi i sumanuto bespuće: mishljenje ruskog istorichara. — Beograd: Catena Mundi, 2013. — 544 s.;
  • · Kosovo i Metokhija: rat i uslovi mira. — Kosovska Mitrovica: Filozofski fakultet, 2014. — 456 s.;
  • · Jugoslavija. Neob"javlennaja vojjna. Spb.: Vladimir Dal', 2020. 512 s.;
  • · Spoljna politika Rusije u godinama jugoslovenske krize 1985-1995. Novi Sad: Matica Srpska, 2021. 27 a. l.;
  • · Vneshnjaja politika Rossii v gody jugoslavskogo krizisa 1985-1995. Spb.: Vladimir Dal', 2022. 27 a. l.;

J. J. Guskova chitala special'nye kursy v Moskovskom gosudarstvennom universitete im. M. V. Lomonosova (1993, 1995, 1998, 2001, 2003 gg.), Irkutskom gosudarstvennom universitete (1993 g.), Permskom gosudarstvennom universitete (1995 g.), Diplomaticheskojj akademii MID RF (2002 g.), Ural'skom gosudarstvennom universitete (2005 g.), Gosudarstvennom universitete gumanitarnykh nauk RAN, Prishtinskom universitete s vremennym prebyvaniem v Kosovska-Mitrovice (2015–2017). Vse lekcii posvjashheny problemam istorii Jugoslavii.

C 1990 g. po dekabr' 2021 g. vkljuchitel'no uchastvovala v 175 mezhdunarodnykh konferencijakh, 107 rossijjskikh konferencijakh i kruglykh stolakh, prochitala 189 lekcijj, uchastvovala v 460 peredachakh na radio i v 340 — na televidenii, dala kommentarii v 431 gazetakh, agentstvakh i sajjtakh, konsul'tirovala 10 fil'mov na televidenii po problemam Jugoslavii.

J. J. Guskova v 1997 g. nagrazhdena Respublikojj Serbskojj (Bosnija i Gercegovina) Ordenom Negosha II stepeni; pravitel'stvom Moskvy v 1997 g. — Medal'ju «V pamjat' 850-letija Moskvy»; v 2010 g. ejj prisuzhdena Premija imperskojj kul'tury im. Eh. Volodina Sojuza pisatelejj Rossii v nominacii «Za muzhestvo, stojjkost' i vernost' v sluzhenii edinstvu pravoslavnykh narodov». 18 oktjabrja 2014 g. poluchila glavnyjj priz «Zolotojj Vitjaz'» v nominacii «Istorija slavjanskikh narodov» za knigu «Agressija NATO 1999 g. protiv Jugoslavii i process mirnogo uregulirovanija». Organizator — Slavjanskijj Tvorcheskijj Sojuz «Zolotojj vitjaz'». Nagrada «Zolotojj bjust» zhurnala «Zbilja» im. Nebojjshi Krsticha (Serbija) vruchena za nauchnye dostizhenija v oblasti slavistiki (2013). Nagrazhdena takzhe Pochjotnojj medal'ju Slavjanskogo Fonda Rossii «Za bol'shojj vklad v sokhranenie i razvitie slavjanskogo kul'turnogo nasledija» (2015) i Jubilejjnojj medal'ju «20 let uchastija MVD Rossii v mirotvorcheskikh operacijakh OON» Soveta veteranov policejjskikh OON (2012).

Zamuzhem. Imeet dvoikh vzroslykh docherejj.

Copyright © 1972–2019 www.guskova.info
Avtorskie prava zashhishheny.